Parodontitis ili upala desni

Crvene, otečene i desni koje krvare možda na prvi pogled ne djeluju alarmantno. No, takva upala desni može biti rani znak ozbiljnije bolesti poznate kao parodontitis (u svakodnevnom, razgovornom jeziku poznatom kao parodontoza). Parodontitis je jedan od vodećih uzroka gubitka zubi kod odraslih.

Parodontitis je kronična upala tkiva koja okružuju i podupiru zub, dakle desni, parodontni ligament i kost. Počinje kao površinska upala desni (gingivitis), ali ako se gingivitis ne liječi na vrijeme, upala se više ne zadržava samo u području desni.. Dolazi do stvaranja parodontnih džepova, patološkog prostora između zuba i zubnog mesa u kojem se nalaze bakterije. Kost, “u želji” da se fizički odmakne od bakterija u džepu, se počinje topiti, odnosno resorbirati.

Za razliku od obične upale desni koja zahvaća samo rubno tkivo i ne uzrokuje trajna oštećenja, parodontitis dovodi do trajnih posljedica, do gubitka kosti. Kada se izgubi značajna količina kosti, zubi se počinju rasklimavati, i, na kraju, se i gube. Nažalost, proces upale i gubitka kosti prolazi bez velike boli, pa mnogi ljudi i ne znaju da imaju parodontitis. Većina ljudi probleme primijeti tek kad parodontitis uznapreduje, kada se zubno meso značajno povuče, a zubi pojačano klimaju. Zato su redovite kontrole, unutar koje spada i grana koja se zove parodontologija, izuzetno bitne.

Glavni uzrok parodontitisa je zubni plak, ljepljivi sloj bakterija koji se stvara na zubima i uz rub desni. Ako se plak redovito ne uklanja četkanjem i čišćenjem između zubi (interdentalnim četkicama ili koncem), on se vremenom pretvara u tvrdi zubni kamenac. Kamenac je hrapav i na njemu se stvaraju novi slojevi bakterijskog plaka. Bakterijski toksini izazivaju upalnu reakciju tijela koja, kod parodontitisa, postaje destruktivna za vlastita tkiva.

Bakterijski plak glavni je i najvažniji uzročnik upala desni, i gingivitisa, i parodontitisa. Bez bakterija nema ovih bolesti. Ipak, postoje pojedini faktori koji povećavaju rizik od razvoja parodontitisa:

Parodontitis je podmukla bolest jer u ranoj fazi često nema dramatičnih simptoma, osim krvarenja. Gingivitis (površinsku upalu) karakterizira oticanje, crvenilo i krvarenje zubnog mesa. Kod gingivitisa se kost oko zuba ne gubi. Nažalost, ako se ne reagira i liječi gingivitis, on kod pojedinaca može preći u parodontitis pa se razviti sljedeći simptomi:

• Povlačenje desni
  Desni se povlače i zubi izgledaju duže nego prije. Cervikalni (vratni) dijelovi zuba postaju vidljivi, a često se javlja i osjetljivost zuba na hladno/toplo zbog ogoljenih zubnih vratova. (Više o tome pročitajte u tekstu Povlačenje desni.)
• Klimavost zuba
  Kako kost nestaje, zubi gube uporište. U uznapredovaloj fazi zubi mogu postati pokretni. Primjećujete da se lagano miču pod prstom ili je promijenjen zagriz.
• Gnojni iscjedak
  U težim slučajevima, oko zuba se mogu pojaviti nakupine gnoja (apscesi). Gnoj se može cijediti uz rub desni.
• Promjene u zagrizu
  Zubi se mogu pomaknuti zbog popuštanja potpornih tkiva. Ako odjednom primjećujete razmak ili drugačiji položaj zuba, a niste imali ortodontski aparatić – razlog može biti parodontitis.

Paradoksalno, bol obično nije prisutna. Zato je lako propustiti prve znakove. Mnogi se jave stomatologu tek kad uoče rasklimane zube ili snažne bolove zbog apscesa, a tada je šteta već znatna.

Dobra vijest je da se parodontitis može zaustaviti, pogotovo ako se otkrije na vrijeme. Cilj liječenja je ukloniti naslage bakterija i zaglađenjem korijena zuba omogućiti desni da ponovno prionu uz zub. Postupci koji se provode su:

• Profesionalno čišćenje zuba
  U ordinaciji se uklanja sav plak i kamenac s površina zuba, iznad i ispod linije desni. To uključuje detaljno uklanjanje bakterijskog plaka, skidanje kamenca ultrazvučnim aparatom i pjeskarenje sitnim česticama koje čiste pigmentacije i mekane naslage.
• Struganje i poliranje korijena
  Ovo su dubinske metode čišćenja parodontnih džepova. Struganje znači struganje naslaga s površine korijena zuba ispod desni i uklanjanje kamenca (tvrdih naslaga), a poliranje korijena je potom fino zaglađivanje površina korijena. Time se uklanja kamenac iz džepova i stvara glatka površina korijena kako bi se desni lakše zalijepile natrag.
• Antibiotska terapija
  Antibiotici se ne propisuju rutinski za liječenje parodontitisa. Specijalist parodontologije ili doktor koji provodi parodontološko liječenje propisat će antibiotsku terapiju u slučajevima kada je ona doista potreba – najčešće su to mlađi pacijenti s uznapredovalom bolesti.
• Kirurški zahvati
  U uznapredovalim slučajevima, kada su džepovi jako duboki, pristupa se kirurškom liječenju (tzv. operacija režnja). Stomatolog-parodontolog tada zarezom otvori područje desni, podigne režanj i direktno očisti duboke naslage pod pogledom. U pojedinim slučajevima se može napraviti regeneracija kosti kod parodontoze dodavanjem umjetne kosti ili membrana kako bi se nadoknadio dio izgubljene kosti. Nakon čišćenja, režanj desni se zašije na mjesto. Ovi se postupci nazivaju regenerativnim parodontološkom kirurgijom.
• Održavanje i kontrole
  Liječenje parodontitisa se ne završava jednom intervencijom. Potrebito je redovito održavanje. Pre svega poboljšana oralna higijena kod kuće (pravilno četkanje, interdentalne četkice ili konac, eventualno antiseptičke vodice koje propiše parodontolog ili doktor dentalne medicine) te redovite kontrole i čišćenja kod stomatologa (svaka 3-4 mjeseca u početku). Time se sprječava ponovno nakupljanje bakterija.

Valja razumjeti da oštećenja nastala parodontitisom (poput povučene kosti ili desni) nije uvijek moguće povratiti u prvobitno stanje. No, pravodobnim liječenjem može se zaustaviti napredovanje bolesti i sačuvati zube, bez obzira što je dio kosti izgubljen. Liječenja parodontitisa je dugoročno iznimno uspješno ako se terapija provede ispravno te ako pacijent kod kuće provodi oralnu higijenu kako mu je pokazano, te je uključen u sustav potporne terapije s redovnim kontrolama.

Srećom, većinu parodontnih bolesti možemo uspješno izbjeći ako se pridržavamo ovih osnovnih pravila:

• Održavajte temeljitu oralnu higijenu
  Četkajte zube najmanje dva puta dnevno kvalitetnom četkicom, pazeći da očistite i rub desni. Svakodnevno koristite zubni konac ili interdentalne četkice za prostore između zuba gdje obična četkica ne dopire.
• Ne preskačite kontrole
  Posjetite stomatologa barem jednom do dvaput godišnje radi pregleda i profesionalnog čišćenja. Uklanjanje bakterijskog plaka ikamenca u ordinaciji ključno je da se spriječi prijelaz iz obične upale (gingivitisa) u parodontitis. Kontrole kod pacijenata s parodontitisom mogu biti i češće – svakih 3 – 4 mjeseca.
• Recite “ne” pušenju
  Ako pušite, prestanak je najveća usluga koju možete učiniti svojim desnima. Pušenje drastično povećava rizik od bolesti i otežava liječenje, stoga odvikavanje značajno popravlja prognozu.
• Pazite na prehranu
  Jedite raznoliko i osigurajte tijelu dovoljno vitamina (osobito C i D) važnih za zdravlje i normalnu funkciju desni. Smanjite unos šećera koji hrani bakterije u ustima.
• Držite kronične bolesti pod kontrolom
  Ako bolujete od dijabetesa ili drugih sistemskih bolesti, surađujte s liječnikom oko regulacije terapije. Dobro kontroliran šećer u krvi izravno smanjuje rizik od teških upala u ustima.

Parodontitis zvuči zastrašujuće, ali nije nepobjediv. Ako primijetite znakove kao što su crvenilo, oticanje ili krvarenje desni, ne čekajte da “samo od sebe prođe”. Gingivitis se može izliječiti, a i parodontitis staviti pod kontrolu uz stručnu pomoć. Redovnom higijenom i pregledima možete sačuvati svoje desni zdravima. A ako ste već suočeni s parodontitisom, javite se za prvi pregled kod parodontologa. Uz upornost i dobru skrb, velike su šanse da ćete zadržati svoje prirodne zube i osmijeh još dugi niz godina.